Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.
Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski.
Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato.
Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje.
O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča.
Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.
On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.
Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.
Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda.
“Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo”
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Žiča jedna priča-jedna tajna". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
Ključne ekonomsko industrijske zone u Srbiji nalaze se u manjim gradovima,jedna od njih je i Slobodna zona u Priboju. Prostire se na 27 hektara i za kratko vreme postala je privredni zamajc opštine… […]
Ana Đokić je naizgled jedna sasvim obična mlada žena, ali žena koja se ističe svojom sposobnošću da dotakne srca drugih ljudi, i što oseća dublje i stvarnije
Posle sticanja crkvene samostalnosti 1219. godine, u Žiči je smešteno sedište autokefalne srpske arhiepiskopije. Početkom poslednje decenije XIII veka, manastir je stradao u napadu Tatara, posle čega je sedište arhiepiskopije preneto u Svete Apostole kod Peći, a sam manastir je početkom XIV veka obnovio kralj Milutin.
Svetinju koja je jedinstvena u Evropi jer je jedino mesto gde je krunisano sedam kraljeva iz dinastije Nemanjića, počev od Stefana Nemanjića Prvovenčanog do Stefana Uroša Trećeg po svetinji prozvanog Stefan Dečanski.
Tokom srednjeg veka, u Žiči su ustoličavani episkopi i ovenčavani kraljevi iz dinastije Nemanjića, zbog čega je poznata i kao “Sedmovrata”. Slično, glavna manastirska crkva, posvećena je Vaznesenju Hristovom (Svetom Spasu), pa se u stručnim spisima još naziva i Spasova crkva iako je ovo uglavnom nepoznato.
Ono što većina ljudi prvo primeti kada je u pitanju ova impozantna građevina jeste njena boja. Jer, nema baš puno manastira u Srbiji, a ni na svetu koji su tako intenzivno crvene boje.
O tome kako je do ovoga došlo postoji zanimljiva priča.
Naime, Žiču je podigao prvi kralj Srbije iz dinastije Nemanjića, Stefan Nemanjić, a značajnu ulogu u njenom podizanju imao je i njegov brat, Sveti Sava.
On je jedno vreme boravio na Svetoj Gori, a po povratku iz Nikeje u Srbiju 1220. godine naredio je izvesne promene u arhitektonskom izgledu crkve. U trećoj deceniji XIII veka crkva je premalterisana i obojena u crveno.
Istoričari umetnosti smatraju da je to bila upravo ideja Svetog Save koji je na Svetoj Gori video hramove kao što su Lavra i Vatoped koji su bili crveni. Tamo se i upoznao sa verovanjem da crkva počiva na krvi mučenika i da je to simbolični oživotvoreno u boji crkava i nakon toga je zahtevao od majstora da i Žiču oboje na isti način.
Žiču su pustošili i palili Bugari, Mongoli, krstaši sa zapada, turski osvajači, ali najveća razaranja su joj naneli Nemci koji su, očigledno, bili dobro proučili njen značaj za duhovnost, kulturu i tradiciju srpskog naroda.
“Crvena gospođo Žičo, iz moga srca izlaziš, koračaš sedmovrata, u pratnji svog ženika sunca, po zrelim talasima žita i stojiš na samom vrhu izabranog trougla u plamenu, prkosiš i suncoseku, i žitoskrvnitelju, iz dva carska ugla pod tobom, koračaš u pravcu svoje visine, i visoke ljubavi,u jedino mogućem pravcu; koračaj, ljubim ti korake,crvena gospođo Žičo”
Vasko Popa
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Žiča jedna priča-jedna tajna". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Ključne ekonomsko industrijske zone u Srbiji nalaze se u manjim gradovima,jedna od njih je i Slobodna zona u Priboju. Prostire se na 27 hektara i za kratko vreme postala je privredni zamajc opštine… […]
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.