Milići sa Kablara obogatili su ovih dana voćnjake novim sadnicama autohtone sorte šljive Drenovke. Na taj način oplemeniće svoje zasade i istovremeno sačuvati ovu staru sortu koja je bila gotovo zaboravljena. Najvažnije je, kažu stručnjaci, da kalemovi budu dobro i čvrsto prekriveni zemljom da bi se primili. Drenovka rod donosi treće, četvrte godine, a veće prinose nakon sedam, osam godina.
Nove sadnice Drenovke posadio je Dragan Milić iz sela Rošci sa Kablara na površini od oko hektar i po. To je stara sorta koja polako nestaje, iako ima svojih kvaliteta. Zato je Milić odlučio da je sačuva i od svog sadnog materijala napravi novi voćnjak.
„Ovo je stara sorta Drenovka. Postoje dva klona. Ja sam izabrao onaj krupniji klon i od tog sam napravio sadni materijal“, priča Dragan Milić iz sela Rošci sa Kablara.
Milić kaže da se Drenovka ranije isključivo gajila na Kablaru. Vremenom, zbog odlaska ljudi iz ovog kraja, nije imao ko da joj posveti pažnju. I pored toga, on je optimista i veruje u povratak mladih, s obzirom da se u poslednje vreme značajna sredstva ulažu u razvoj turizma i turističkih potencijala. Milić se nada da će i ovaj kraj oživeti, a njive postati bogatije raznim poljoprivrednim kulturama. Takođe, Milić je odlučio da povrati još neke stare sorte pored Drenovke.
„Ima Madžarka ili Požegača, kako je zovu stručno. Međutim, ona ne može. Nju je šarka uništila na čitavom području Srbije. Ima tu Piskora i Okruglica koja je u nekoj kategoriji Drenovke. Ona je uglavnom služila kao oprašivač. Par stabala se u jednom zasadu sadilo, jer Drenovka nije samohodna sorta, ona mora da ima oprašivača“, kazao je Milić.
Osim Dragana Milića, i Periša Milić izašao je u voćnjak. Korist će imati ne samo on, već i gledaoci, jer savetuje kako pravilno posaditi kalem da se on kasnije primi i rodi.
„Da bi se posadila šljiva, potrebno je da se kalemljeni deo, gde nije najbolje sraslo, okrene u pravcu gde izgreva sunce. Razmereni su redovi, rađena je vinkla. Najvažnije je da se dobro zagazi, da ne ostane vazduha, inače primanje bude mnogo loše“, priča Periša Milić iz sela Rošci sa Kablara.
Pod zasadima šljive na Kablaru ima više od 20 hektara. Raduje me, kaže Dragan Milić, što se sve više meštana opredeljuje za voćarstvo. Ali generalno, ističe on, sela na Kablaru postaju sve uređenija, a ovo područje privlačnije za turiste i druge goste.
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "ŠLJIVA DRENOVKA NA OBRONCIMA KABLARA". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
Ljubav prema tradicionalnoj rakiji od šljive, koju je Prodanović nasledio od svojih predaka, predstavlja osnovni motiv i recept za dugoročnu i uspešnu proizvodnju.
Srpska privreda ipak se suočava sa sankcijama, odnosno carinskim stopama SAD na proizvode iz Srbije, a ocena je da je sada pažnja usmerena na diplomatiju, slično kao i kada je reč o sankcijama NIS-u.
Da li je iznos sredstva koji se odobrava za samozapošljavanje dovoljan zavisi od vrste delatnosti, ali svakako koristi mladim preduzetnicima poput Sandre
Milići sa Kablara obogatili su ovih dana voćnjake novim sadnicama autohtone sorte šljive Drenovke. Na taj način oplemeniće svoje zasade i istovremeno sačuvati ovu staru sortu koja je bila gotovo zaboravljena. Najvažnije je, kažu stručnjaci, da kalemovi budu dobro i čvrsto prekriveni zemljom da bi se primili. Drenovka rod donosi treće, četvrte godine, a veće prinose nakon sedam, osam godina.
Nove sadnice Drenovke posadio je Dragan Milić iz sela Rošci sa Kablara na površini od oko hektar i po. To je stara sorta koja polako nestaje, iako ima svojih kvaliteta. Zato je Milić odlučio da je sačuva i od svog sadnog materijala napravi novi voćnjak.
„Ovo je stara sorta Drenovka. Postoje dva klona. Ja sam izabrao onaj krupniji klon i od tog sam napravio sadni materijal“, priča Dragan Milić iz sela Rošci sa Kablara.
Milić kaže da se Drenovka ranije isključivo gajila na Kablaru. Vremenom, zbog odlaska ljudi iz ovog kraja, nije imao ko da joj posveti pažnju. I pored toga, on je optimista i veruje u povratak mladih, s obzirom da se u poslednje vreme značajna sredstva ulažu u razvoj turizma i turističkih potencijala. Milić se nada da će i ovaj kraj oživeti, a njive postati bogatije raznim poljoprivrednim kulturama. Takođe, Milić je odlučio da povrati još neke stare sorte pored Drenovke.
„Ima Madžarka ili Požegača, kako je zovu stručno. Međutim, ona ne može. Nju je šarka uništila na čitavom području Srbije. Ima tu Piskora i Okruglica koja je u nekoj kategoriji Drenovke. Ona je uglavnom služila kao oprašivač. Par stabala se u jednom zasadu sadilo, jer Drenovka nije samohodna sorta, ona mora da ima oprašivača“, kazao je Milić.
Osim Dragana Milića, i Periša Milić izašao je u voćnjak. Korist će imati ne samo on, već i gledaoci, jer savetuje kako pravilno posaditi kalem da se on kasnije primi i rodi.
„Da bi se posadila šljiva, potrebno je da se kalemljeni deo, gde nije najbolje sraslo, okrene u pravcu gde izgreva sunce. Razmereni su redovi, rađena je vinkla. Najvažnije je da se dobro zagazi, da ne ostane vazduha, inače primanje bude mnogo loše“, priča Periša Milić iz sela Rošci sa Kablara.
Pod zasadima šljive na Kablaru ima više od 20 hektara. Raduje me, kaže Dragan Milić, što se sve više meštana opredeljuje za voćarstvo. Ali generalno, ističe on, sela na Kablaru postaju sve uređenija, a ovo područje privlačnije za turiste i druge goste.
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "ŠLJIVA DRENOVKA NA OBRONCIMA KABLARA". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
oš jedan tmuran decembarski dan u Srbiji. Očekuje se oblačno i hladno vreme, ponegde uz slabu kišu ili rosulu. Na planinama će provejavati slab sneg. Duvaće slab severni vetar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Ljubav prema tradicionalnoj rakiji od šljive, koju je Prodanović nasledio od svojih predaka, predstavlja osnovni motiv i recept za dugoročnu i uspešnu proizvodnju.
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.