Zbog pojave velikog broja insekata i drugih štetočina u malinjacima , stručnjaci za voćarstvo preporučuju primenu insekticida i drugih zaštitnih sredstava. Doktor Aleksandar Leposavić kaže da u zemlji ima dovoljno vlage što će ubrzati vegetaciju, a samim tim i stvoriti pogodno tlo ne samo za štetočine već i mnoge bolesti pa je neophodna primena odgovarajućih mera. Naglašava da stanje u malinjacima nije idealno zbog nasleđenih problema iz prethodne sezone, kao i mnogo pre. Ipak, očekuje dobru cenu jer popularnog crvenog zlata nema u zemljama u okruženju, a i kvalitet ovog voća poreklom iz Srbije neuporedivo je bolji nego bilo gde u svetu.
U malinjacima na području Zapadne Srbije intenzivirani su radovi . Vreme je dosta uticalo na odlaganje brojnih važnih operacija, ocenjuju stručnjaci. Zato sada ima duplo više posla da bi se savladao korov i sprečila neželjena dejstva insekata čiji je broj u porastu.
,,Proizvođači se suočavaju sa intenzivnom pojavom korova i mnogi posežu za upotrebom herbicida. Odmah da kažem da ne postoji herbicid koji nije štetan. Postoje manje ili više štetni, ali svi u principu prave štetu. Najbolje je ako proizvođači mogu mehanički da obrade, okopaju , obrade od korova. Međutim, s obzirom da nisu bili mnogi na taj način da uklone korov moraće da upotrebe pesticide. Postoje takozvani desikanti koji uništavaju samo taj nadzemni, zeleni deo. To je ono što najmanje pravi štetu. Za razliku od translokacionih herbicida koji se kreću duž biljhaka , silaze i u korenov sistem i oni ostavljaju malo dugotrajnije posledice na zasade. Preporuka je da upotrebe nešto od fungicida jer je veliki napad insekata”, kaže dr Aleksandar Leposavić, stručnjak za voćarstvo.
Mraz koji je nedavno uništio skoro sve voćne voćne naneo je štetu i malini. U zavisnosti od područja gde se zasadi nalaze i posledice su bile različite. Najviše su stradali malinjaci na višoj nadmorskoj visini od onih u ravničarskim predelima.
Stanje u malinjacima inače nije sjajno, naglašava dr Leposavić. To nije posledica samo ovogodišnjeg mraza koji je sigurno uzeo danak . I prošle godine vreme nije išlo na ruku proizvođačima uz nezadovoljstvo cenom , pa će se sve skupa odraziti i na ovogodišnju sezonu.
O ceni je nezahvalno govoriti iako je to tema koja najviše interesuje proizvođače. Činjenica je da maline nema nigde na svetskom tržištu i da su cene prilično visoke, naglašava dr Leposavić, inače član Svetske organizacije proizvođača maline . On tvrdi da malina mora da ima dobru cenu da bi se održala proizvodnja što je i mišljenje , kaže on , proizvođača iz Srbije , kao i kupaca iz inostranstva zainteresovanih za naš proizvod.
Bez obzira na sve proizvođači malina su optimisti i nadaju se boljoj ovogodišnjoj sezoni . Poslednji rok je da se odredi akontna cena koja kako su ranije rnajavljivali predstavnici udruženja malinara ne bi smela da bude ispod 400 dinara po kilogramu.