Oko 3.000 mladih proizvođača u prošloj godini iskoristilo je pomoć države. Na podsticajna sredstva za nabavku mašina, opremu i stočarstvo pravo je ostvarilo i deset gazdinstava sa područja Čačka, a iz lokalne kase svake godine za poljoprivrednike izdvajaju značajna sredstva.
Najveći proizvođači crvene paprike u čačanskom kraju, Aleksandra i Milovan Ružičić, tu kulturu uzgajaju na oko pet hektara. Subvencije su im dragocene, jer su mogli da kupe savremenije priključne mašine.
“Jedna je sadilica za papriku, druga je freza bankerica, nama će mnogo značiti jer će samim tim poboljšati kvalitet proizvodnje, poboljšati kvalitet proizvoda a nama smanjiti broj radnika”, kaže Aleksandra Ružičić iz Trnavske Baluge kod Čačka.
Ovakve subvencije stimilišu mlade da ostanu na selu i bave se poljoprivredom, pa je sve više zainteresovanih mladih poljoprivrednika. U pripremi dokumentacije za javne pozive pomaže im stručna služba.
“Mladi konkurišu sa predračunima za neke investicije koje žele u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji ili čak i za nabavku kvalitetnih priplodnih grla gde država ukoliko prođu po javnom pozivu na konkuru subvencioniše sa 75 posto podsticaja prihvatljive vrednosti investicije”, navodi Biljana Janjić, savetodavac za agroekonomiju.
Na području Čačka ima skoro 8.000 registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, pa se i iz gradske kase svake godine izdvaja 45 miliona dinara za podsticaj poljoprivredne proizvodnje.
Jedino u toj lokalnoj samoupravi subvencije se daju za kupovinu poljoprivrednog zemljišta radi ukrupnjavanja poseda.
“Imamo standardne mere i imamo specijalne mere. Za specijalne mere poljoprivredni proizvođači mogu konkurisati svake godine, a to su kupovina poljoprivrednog zemljišta, protivgradne mreže, zagrevanje plastenika na toplu vodu, motori i uređaji za hladnjače i isparivače i sistemi za navodnjavanje”, ukazuje Snežana Marković Đurović iz Službe za razvoj poljoprivrede Grada Čačka.
Mladi poljoprivrednici zadovoljni su najavama novih vidova subvencija, ali da bi ostali na selu i bavili se proizvodnjom hrane kažu da im treba dobra putna infrastruktura do gazdinstava i njiva.