Srpsko tržište rada se već godinama unazad suočava sa različitim problemima, a deficit određenih struka je konstantan – najtraženija zanimanja u Srbiji nisu samo stručnjaci iz oblasti IT-ja, kao što biste pomislili na prvu ruku. Istina je da je potražnja za njima još uvek visoka, ali postoji dosta delatnosti pomoću kojih biste mogli da zaradite odlično, a da nemaju nikakve veze sa IT sektorom. Hajde da vidimo kakvo je stanje na tržištu, i koja su to veoma tražene profesije kod nas.
Softver developer i analitičar podataka su najtraženiji stručnjaci
Softver developeri su najtraženiji stručnjaci kod nas (ali i šire) već godinama unazad, a njihove plate su definitivno među boljima u Srbiji. Prosečna neto plata za ovu poziciju iznosi 1.379 evra, a seniori mogu zaraditi i preko 2.000 evra. Iako je veštačka inteligencija (AI) uzela maha u preteklih par godina, to nije mnogo uticalo na dobre, iskusne developere. Istina je da jednostavnije probleme u današnje vreme može reštiti i AI, te je obim posla za početnike nešto manji u 2025. godini, ali developeri sa ozbiljnim znanjem su još uvek u potražnji. Primera radi, dosta su traženi developeri vešti u otklanjanju grešaka.
Analitičari podataka su neophodni mnogim firmama, jer je njihov posao značajan za kreiranje i optimizovanje strategija, kao i prilagođavanje tržišnim uslovima. Njihove plate su dosta slične programerskim, a bitno je znati da su analitičari podataka potrebni i firmama koje nisu u IT sektoru, te se oglasi za ovu poziciju često mogu naći, i nema naznaka da će se to promeniti u ovoj godini.
Ne zaostaje ni potražnja za kreatorima digitalnog sadržaja
Kao i kada su u pitanju programeri seniori, veštačka inteligencija nije još uvek uspela da zameni kreatore sadržaja – ipak je ljudska kreativnost neophodna za dobro obavljanje ovog posla. Čak i na našem malom tržištu, ova pozicija je veoma tražena nekoliko godina unazad jer se praktično svaka firma mora predstavljati i reklamirati na internetu. Kao i pozicije iz oblasti IT-ja, ovo zanimanje je veoma popularno među mladima.
Zanatlije su najtraženija zanimanja u Srbiji za 2025. – nema interesovanja, iako su ovi poslovi dobro plaćeni
Mnogi će se iznenaditi visinom zarade zanatlija u Srbiji – one uglavnom idu iznad 100.000 dinara. Ipak, ako ste u skorije vreme pokušali da dođete do dobrog vodoinstalatera ili električara, biće vam jasno zašto je to tako. U Srbiji majstora praktično da nema, a deluje da mladi uopšte nisu zainteresovani za ovakve poslove, iako su oni zbog visoke potražnje veoma unosni. Đaci osmaci se danas retko odlučuju za stručne škole, i mnogi smerovi su prazni, a neki i trajno ugašeni. Iskusni majstori često odlaze u inostranstvo, gde je zarada još bolja.
Fale nam vodoinstalateri i automehaničari, ali i mnoge druge zanatlije
Prema podacima sajta za zapošljavanje Infostud, na prvom mestu liste deficitarnih zanimanja po visini prosečne zarade nalaze se vodoinstalateri, sa prosečnom platom od 125.000 dinara mesečno. Pre koju godinu, na sajtu je čak osvanuo oglas za posao koji je nudio platu od skoro 2.000 evra i koji je brzo postao viralan. Ipak, nema dovoljno ljudi koji se bave ovim zanimanjem. Oni koji su stručni i rade samostalno često mogu da zarade i veću cifru – imajte u vidu da jedna poseta majstora može da košta od nekoliko hiljada dinara pa sve do 60-70 evra.
Skoro ista situacija snašla je automehaničarsku profesiju – mladi nisu zainteresovani, a iseljavanje stručnog kadra u inostranstvo ne prestaje. Smerovi za automehaničare u stručnim školama su skoro prazni, a oni koji se i odluče za ovo zanimanje, uglavnom se školuju vanredno. Zbog visoke potražnje, zarada automehaničara lako može da premaši 200.000 dinara mesečno. Pored ovih, mnoga druga zanatska zanimanja su u teškom deficitu u Srbiji: električari, moleri, bravari, stolari, varioci, i keramičari. Posebno unosan je i posao majstora za klime, kojih isto nema dovoljno na našem tržištu.
Nema ni dovoljno pekara i mesara, a ugostiteljski radnici su uvek u deficitu
Pekar i mesar nisu popularna zanimanja u današnje vreme. Konkursi za radnike u pekarama mogu se naći na svakom ćošku, ali mladima to nije primamljiva profesija. Iako mnogima deluje da se od tog posla ne može dovoljno zaraditi, istina je da se plate pekarskih radnika kreću od 80.000 dinara za najjednostavnije pozicije pa naviše. Posebno je teško naći majstore za burek, a ova pozicija može biti plaćena i do 120.000 dinara.
Slične neprilike zadesile su i mesare – radnike je veoma teško naći. Kada je u pitanju ugostiteljska industrija, ovde uvek postoji potražnja za radnicima, posebno kada u turističkoj sezoni naši ljudi odlaze na rad u inostranstvo. Od konobara do menadžera i kuvara, oglasa uvek ima, a plate rastu iz godine u godinu. U Beogradu je minimalna zarada konobara oko 65.000 dinara – to jeste malo, ali treba imati u vidu da u boljim restoranima i kafićima cifra može biti doslovno duplo veća.
Iznenađujuće je i da nam fali frizera
Frizerska profesija je u Srbiji deficitarna. Ovaj podatak je iznenađujuć, posebno kada imamo u vidu da je broj frizerskih salona dosta veliki – ipak, upravo je u tome problem. Većina frizera otvara svoje salone u kojima im često treba dodatnih radnika, te je teško naći ljude koji će da popune te pozicije. Ova delatnost, kao i ostale zanatske, nije popularna među mladima. Situacija je ista kao i u ostalim zanatima – ne deluje kao da je rešenje problema deficita radnika na pomolu.