Iako je u Nemačkoj došlo do pojave zarazne bolesti slinavke I šapa veterinari savetuju proizvođače u Srbiji da ne paniče , već da podignu nivo biosigurnosnih mera. Specijalista mikrobiologije iz Čačka Mirko Raketić kaže da je reč o najopasnijoj zaraznoj bolesti u stočarskoj proizvodnji , a virus se može preneti I do 100 kilometara vazdušnom linijom. Zbog toga je neophodno preduzeti preventivne mere. Tim povodom I Ministarstvo poljoprivrede donelo je naredbu o zabrani uvoza i provoza papkara, mesa, mleka i ostalih proizvoda životinjskog porekla iz zemalja u kojima postoji sumnja ili je potvrđena ova bolest. Naredba je stupila na snagu 21. Januara.
Nakon pojave afričke kuge svinja , zarazne bolesti kod domaćih i divljih svinja koje u u pojedinim krajevima u Srbiji još uvek ima, donošenje naredbe o preventivnim merama u zemlji zbog bolesti slinavka i šap koja se pojavila u Nemačkoj , ponovo je uznemirila proizvođače. Iako ne treba dizati paniku, kako kažu veterinari , ali oprez je neophodan jer se, prem a rečima stručnjaka, radi o najopasnijoj zaraznoj bolesti u stočarstvu.
,, Slinavka i šap je jedna od najopasnijih bolesti koja se javlja u stočarskoj proizvodnji. Radi se o jednom od najmanjih virusa. Zove se pikorna viride.Vrlo otpornom virusu od koga oboljevaju papkari domaći i divlji.U nekim uslovima se može preneti na čoveka, ali nije opasna za čoveka kao bolest. Pošto se radi o virusu koji je jako otporan, dugo preživljava u spoljašnjoj sredini i načini širenja su raznovrsni”, kaže veterinar Mirko Raketić, specijalista mikrobiologije.
Bolest je opasna kakao sa zdravstvenohg, tako i sa ekonomskog aspekta , kaže veterinar Raketić. Dodaje da je procenat oboljevanja skoro sto posto. Smrtnost nije toliko visoka, ali ostavlja ogromne posledice na proizvodnju.
,,Na smanjenu mlečnost, brzo se prenosi, zarazna je. Tako da je to jedna od bolesti koja se nalazi na listi Veterinarske organizacije za zaštitu životinja naročito opasnih bolesti po zdravlje životinja . Ona je obavezna za sve zemlje gde se javi sumnja , gde je dijagnostikovana bolest , moraju se prijaviti toj organizaciji i sve druge zemlje u okruženju moraju preduzeti određene mere”, kaže Raketić.
Kod pojave bolesti nema lečenja, kaže naš sagovornik. Životinje se ubijaju da bi se sprečilo dalje širenje . To dovodi do ekonomskih posledica , do štete na gazdinstvima , ali i u državi.
,, kada bolest uđe u jedan zapat ona se širi na dva načina.Aerogeno, vazduhom, i preko hrane , alimentarno. Kada virus uđe on se razmnožava na nekim lezijama , na primer u ustima, zatim prelaze u krv i već za par dana se javljaju afte, mehurovi po ustima. U tom periodu javlja se visoka temperatura i izraženo baljenje i promenjen je zvuk”, kazao je Raketić.
U Srbiji se bolest slinavka i šap poslednji put pojavila 1996. I to na Kosovu i Metohiji. Zbog ovogodišnje pojave u Nemačkoj i naša država je preduzela određene preventivne mere.
Veterinar Raketić kaže da nema razloga za zabrinutost u Srbiji . Savetuje proizvođače da ne dižu paniku , već da biosigurnosne mere podignu na viši nivo.
Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je povodom pojave zarazne bolesti slinavka i šap u Nemačkoj, da na teritoriji naše zemlje ne postoji nijedna sumnja, niti potvrđen slučaj ove bolesti.