Prihranjivanje pčela i suzbijanje varoe , osnovne su operacije koje se obavljaju u pčelinjacima ovih dana. To su sada najvažnije radnje neophodne da bi se pčele pripremile za narednu sezonu jer je u poslednjih mesec dana bilo nedovoljno padavina zbog čega su morale da koriste zalihe. Ovo kažu pčelari uz ocenu ove godine kao izuzetno loše za pčele i pčelare kako u čačanskom , tako i u užičkom kraju. Osim toga , upozoravaju i na bezbroj falsifikovanog meda na tržištu naglašavajući da se jedino u , kako kažu , pravoj laboratoriji može proveriti kvalitet meda .
Neodgovarajuće vremenske prilike uzimaju danak i u pčelarstvu . Nema padavina , nema unosa polena i nektara, pčele su ostale bez hrane i morale su da koriste rezerve koje su imale. Takva situacija traje poslednjih mesec dana i pčelari su prinuđeni da obavljaju određene radnje kako bi pripremili pčele za narednu sezonu.
,, Sada je obavezna mera prihranjivanja i suzbijanja varoe . To su dve neophodne operacije kako bismo sačuvali pčele za narednu sezonu. Da kažem ovom prilikom da je ova godin a bila izuzetno loša za pčele i za pčelare. I to se svake godine ponavlja . U vremenu cvetanja bagrema imali smo jak mraz . Nakon toga počela je kiša da pada tako da pčele u našem regionu nisu prikupile ništa meda od bagrema. Tamo gde bagrem nije cvetao pre mraza u Dragačevu ili na većim nadmorskim visinama 600, 700 metara tamo je nešto bilo bagremovog meda i bilo je ceđenja. Međutim, kod nas ovde nije bilo, livadskog takođe. Dakle i ova godina izuzetno loša, a ulaganja su velika“, kaže prof. Svetomir Stamenković, pčelar iz Banjice.
Ovogodišnjim prinosom meda nezadovoljan je i pčelar Milan Milivojević iz sela Šljivovica. On se pčelarstvom bavi od 2000. Godine i pamti zlatni period u vrcanju meda koji je trajao sve do 2015. Onda su naile loše godine za ovu oblast kada je vreme stalno bilo u raskoraku sa potrebnim uslovima za pčele.
,, Kada treba da bude kiša , ono je suša, kada treba da bude sušno ono je kišno, sve što ne ogdovara pčeli. Tako da poslednjih par godina , sve je nepovoljno za pčele“, ističe Milan Milivojević, pčelar iz Šljivovice.
Pčelari su optimisti i nadaju se da će svaka naredna sezona biti bolja od prethodne. Profesor Stamenković kaže da su ulaganja u pčele velika . Ako nema dovoljno hrane u košnici ona se mora obezbediti preko sirupa. Daje se šećer da bi pčele opstale. On dalje ističe da će ovi vredni i važni insekti naročito za voćarstvo , ako budu povoljni uslovi u narednom periodu i ako bude cvetanja korova nešto hrane i prikupiti. ,,To je nedovoljno. Prihranjivanje se mora nastaviti sve do onog trenutka dok nema dovoljnih količina sirupa , odnosno meda, a to pčelari utvrđuju pregledom. Ako se utvrdi da ima dovoljno hrane onda se završava sa prihranom koju bi trebalo završiti do kraja avgusta i ne bi trebalo produžavti. Lečenje se nastavlja sve do jeseni, praktično do novembra kada se daje oksalna kiselina“, detaljno objašnjava aktuelne radove u narednom periodu u pčelarstvu.
Osim vremenskih prilka koje poslednjih godina ne idu na ruku pčelarima , postoje i drugi problemi u pčelarstvu. Kako motivisati mlade da se bave ovom delatnošću , jedan je od njih. Za potrošače još je veća briga kako kupiti pravi med , da nije falsifikovan , da ne sadrži dodatke koji utiču na kvalitet. ,, Pravi med je kada dođete kod pčelara i prisustvujete ceđenju meda.Kada se uzme iz košnice , a sve što mi predamo, pa ga onda prefiluju posle toga , tu više nema meda . Skoro je bila tržišna inspekcija u velikim marketima. Od 20 i nešto uzoraka, samo jedan ili dva su bili pravi , adru nisu prošli kontrolu“, priča nam Milivojević.
Kada je reč o ceni. Ona ne prati kvalitet . Razlikuje se od kraja do kraja . Milivojević navodi primer Prijepolja gde kilogram meda košta 1500 dinara, u Bijelom Polju 2000, i dalje prema Crnoj Gori je još skuplji i kilogram je 20 evra.
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vreme za prihranjivanje pčela ". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Za sve naše klijente odobravamo posebne mesečne popuste i akcije kao i stalne popuste za penzionere, lica sa troje i više dece kao i za nezaposlena lica, popust 28%.
U našim poslovnicama u Bavaria centar Preljina i Bavaria Team Čačak, Vašu registraciju mozete platiti na više mesečnih rata putem čekova gradjana, putem administrativne zabrane.
Clje je i identifikacija izazova koji se mogu prevazići korišćenjem veštačke inteligencije. Dugoročni ciljevi se odnose na ekonomsko osnaživanje farmera.
Prihranjivanje pčela i suzbijanje varoe , osnovne su operacije koje se obavljaju u pčelinjacima ovih dana. To su sada najvažnije radnje neophodne da bi se pčele pripremile za narednu sezonu jer je u poslednjih mesec dana bilo nedovoljno padavina zbog čega su morale da koriste zalihe. Ovo kažu pčelari uz ocenu ove godine kao izuzetno loše za pčele i pčelare kako u čačanskom , tako i u užičkom kraju. Osim toga , upozoravaju i na bezbroj falsifikovanog meda na tržištu naglašavajući da se jedino u , kako kažu , pravoj laboratoriji može proveriti kvalitet meda .
Neodgovarajuće vremenske prilike uzimaju danak i u pčelarstvu . Nema padavina , nema unosa polena i nektara, pčele su ostale bez hrane i morale su da koriste rezerve koje su imale. Takva situacija traje poslednjih mesec dana i pčelari su prinuđeni da obavljaju određene radnje kako bi pripremili pčele za narednu sezonu.
,, Sada je obavezna mera prihranjivanja i suzbijanja varoe . To su dve neophodne operacije kako bismo sačuvali pčele za narednu sezonu. Da kažem ovom prilikom da je ova godin a bila izuzetno loša za pčele i za pčelare. I to se svake godine ponavlja . U vremenu cvetanja bagrema imali smo jak mraz . Nakon toga počela je kiša da pada tako da pčele u našem regionu nisu prikupile ništa meda od bagrema. Tamo gde bagrem nije cvetao pre mraza u Dragačevu ili na većim nadmorskim visinama 600, 700 metara tamo je nešto bilo bagremovog meda i bilo je ceđenja. Međutim, kod nas ovde nije bilo, livadskog takođe. Dakle i ova godina izuzetno loša, a ulaganja su velika“, kaže prof. Svetomir Stamenković, pčelar iz Banjice.
Ovogodišnjim prinosom meda nezadovoljan je i pčelar Milan Milivojević iz sela Šljivovica. On se pčelarstvom bavi od 2000. Godine i pamti zlatni period u vrcanju meda koji je trajao sve do 2015. Onda su naile loše godine za ovu oblast kada je vreme stalno bilo u raskoraku sa potrebnim uslovima za pčele.
,, Kada treba da bude kiša , ono je suša, kada treba da bude sušno ono je kišno, sve što ne ogdovara pčeli. Tako da poslednjih par godina , sve je nepovoljno za pčele“, ističe Milan Milivojević, pčelar iz Šljivovice.
Pčelari su optimisti i nadaju se da će svaka naredna sezona biti bolja od prethodne. Profesor Stamenković kaže da su ulaganja u pčele velika . Ako nema dovoljno hrane u košnici ona se mora obezbediti preko sirupa. Daje se šećer da bi pčele opstale. On dalje ističe da će ovi vredni i važni insekti naročito za voćarstvo , ako budu povoljni uslovi u narednom periodu i ako bude cvetanja korova nešto hrane i prikupiti. ,,To je nedovoljno. Prihranjivanje se mora nastaviti sve do onog trenutka dok nema dovoljnih količina sirupa , odnosno meda, a to pčelari utvrđuju pregledom. Ako se utvrdi da ima dovoljno hrane onda se završava sa prihranom koju bi trebalo završiti do kraja avgusta i ne bi trebalo produžavti. Lečenje se nastavlja sve do jeseni, praktično do novembra kada se daje oksalna kiselina“, detaljno objašnjava aktuelne radove u narednom periodu u pčelarstvu.
Osim vremenskih prilka koje poslednjih godina ne idu na ruku pčelarima , postoje i drugi problemi u pčelarstvu. Kako motivisati mlade da se bave ovom delatnošću , jedan je od njih. Za potrošače još je veća briga kako kupiti pravi med , da nije falsifikovan , da ne sadrži dodatke koji utiču na kvalitet. ,, Pravi med je kada dođete kod pčelara i prisustvujete ceđenju meda.Kada se uzme iz košnice , a sve što mi predamo, pa ga onda prefiluju posle toga , tu više nema meda . Skoro je bila tržišna inspekcija u velikim marketima. Od 20 i nešto uzoraka, samo jedan ili dva su bili pravi , adru nisu prošli kontrolu“, priča nam Milivojević.
Kada je reč o ceni. Ona ne prati kvalitet . Razlikuje se od kraja do kraja . Milivojević navodi primer Prijepolja gde kilogram meda košta 1500 dinara, u Bijelom Polju 2000, i dalje prema Crnoj Gori je još skuplji i kilogram je 20 evra.
Napiši komentar
komentari
Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena * zvezdicom. Info Press zadržava pravo izbora komentara koji će biti objavljeni, kao i pravo skraćivanja komentara. Komentare koji sadrže govor mržnje, uvrede i psovke, kao i komentare koji se ne odnose na vest, ne objavljujemo.
Spisak dosadašnjih komentara za članak "Vreme za prihranjivanje pčela ". Podelite vaše mišljenje sa nama. Pošaljite komentar klikom na dugme - napišite komentar.
Izdajem radionicu za mehaničarske usluge sa 4 dizalice u užem centru grada. Izdajem radionicu za limarsko- farbarske usluge sa komorom u užem centru grada. Informacije možete dobiti na: 062/162 1111
Izdajem stan stan u kvalitetnoj novogradnji kog hotela Morava u Čačku. Stan je kompletno namešten, površine 35 m2. Informacije možete dobiti na: 064/ 148 03 77 064 /510 78 33
Clje je i identifikacija izazova koji se mogu prevazići korišćenjem veštačke inteligencije. Dugoročni ciljevi se odnose na ekonomsko osnaživanje farmera.
Ovaj web sajt koristi kolačiće kako bi izvršavao određene funkcionalnosti, te radi analize poseta i prilagođavanja sadržaja. Načini prikupljanja, obrade i upravljanja ličnim podacima, definisani su dokumentom Politika privatnosti.
Obavezni kolačići
Obavezni kolačići su oni koji omogućavaju neometan rad sajta. Drugačije se nazivaju i funkcionalnim kolačićima. Njihovim isključivanjem ispravan rad ovog sajta ne bi bio moguć, te se oni nalaze u ovoj kategoriji obaveznih.
Ukoliko isključite ove kolačiće, nećemo biti u mogućnosti da zapamtimo vaša podešavanja privatnosti i obaveštenje o kolačićima biće iznova učitano na svakoj stranici koju posetite.
Analitički i marketinški kolačići
Ovi kolačići nam omogućavaju da prikupimo podatke o načinima korišćenja sajta i dalje unapređujemo sajt, kako bismo mogli da pružimo korisne i kvalitetne informacije, te pozitivna i personalizovana korisnička iskustva.
Molimo vas odobrite obavezne kolačiće kako bismo mogli da upamtimo vaša podešavanja.